Orban će se morati okrenuti zemlji koju je dugo izbjegavao - Hrvatskoj

Već tri godine mađarski premijer Viktor Orbán ponavlja kako zemlja ne može prestati kupovati rusku naftu, a da ne ugrozi svoju energetsku sigurnost i ne izazove rast cijena goriva na crpkama, piše POLITICO.

No sada — dok američke sankcije prijete prekinuti opskrbu od jednog od ključnih ruskih dobavljača i dok Bruxelles planira uvesti nove carine na rusku naftu — Budimpešta će biti prisiljena tražiti uvoz iz drugih izvora.

„Orbán je učinio sve što je mogao da izbjegne odustajanje od ruske nafte“, rekao je Péter Krekó, direktor neovisnog budimpeštanskog think tanka Political Capital. „Ako sankcije stupe na snagu, Mađarska će morati početi ozbiljno razmišljati o alternativama.“

Okretanje od Rusije zahtijeva zakopavanje ratne sjekire s Hrvatskom

Okretanje od Rusije zahtijevat će da Budimpešta zakopa ratnu sjekiru sa Zagrebom. Mađarska je uporno optuživala Hrvatsku da nameće pretjerane tranzitne naknade, tvrdeći da je to razlog zašto ne može promijeniti dobavljača. Također tvrdi da hrvatski naftovodni sustav fizički ne može zadovoljiti njezine potrebe — tvrdnje koje njezin susjed žestoko odbacuje.

„Te su optužbe dugotrajne i ... sto posto netočne“, rekao je hrvatski ministar gospodarstva Ante Šušnjar za Politico. „To je samo izgovor za kupnju ruske nafte.“

„Nemamo nikakvih prepreka za isporuku nafte“, dodao je. „Možemo biti spremni u nekoliko minuta.“

Mađarska se nalazi u nezavidnom položaju upravo dok američki predsjednik Donald Trump sve više gubi strpljenje s Rusijom zbog zastoja u pregovorima o prekidu vatre u Ukrajini. I Europska unija posljednjih mjeseci pojačava kampanju postupnog ukidanja ruskog energetskog uvoza.

Za sada se Mađarska pokušava izboriti za izuzeće od američkih sankcija. No ako one stupe na snagu, Budimpešti neće preostati drugo nego da se okrene Hrvatskoj.

Profit ili cijene

Otkako je Vladimir Putin prije više od tri godine naredio invaziju na Kijev, Mađarska se snažno protivila pokušajima da se prekine povijesna energetska ovisnost EU-a o Rusiji.

Kada je Bruxelles 2022. uveo sankcije na rusku naftu, Mađarska je iskoristila svoje pravo veta dok nije ishodila izuzeće za naftu koja stiže preko naftovoda Družba, koji transportira rusku naftu kroz Ukrajinu do srednje Europe. Od tada je više puta blokirala pokušaje da se sankcioniraju ruski nuklearni i plinski sektori.

Dok je udio ruske nafte u uvozu EU-a pao s 26 posto u 2021. na samo 3 posto prošle godine, Mađarska je svoju ovisnost još povećala — s 61 posto prije rata na 86 posto u 2024.

Tijekom tog razdoblja Budimpešta je stalno tvrdila da nema izbora

Kao kontinentalna država, njezina glavna alternativa je naftovod Adria, koji preuzima naftu u hrvatskim lukama i prolazi kroz zemlju do Mađarske. No Budimpešta tvrdi da je Zagreb posljednjih godina povisio tranzitne naknade — navodno pet puta više od europskog prosjeka — što bi izazvalo rast cijena goriva kod kuće.

„Bruxellesovi pokušaji da se odreknemo ruske energije uništili bi sigurnost naše opskrbe energijom“, upozorio je ovoga mjeseca mađarski ministar vanjskih poslova Péter Szijjártó. A Hrvatsku je optužio da „pokušava profitirati na ratu u Ukrajini.“

No stručnjaci nisu uvjereni. To je „potpuna besmislica“, rekao je Tamás Pletser, analitičar za naftu i plin u Erste banci, jer se konačna cijena goriva u Mađarskoj ne određuje prema sirovoj nafti, već prema skupljim gorivima poput dizela po mediteranskom tržišnom standardu.

Prema tome, kad cijene sirove nafte porastu, to „nema veliki utjecaj na krajnje cijene“, objasnio je. Ono što bi značilo jest „pad profitnih marži“ za glavnog mađarskog uvoznika MOL i manje poreznih prihoda za državni proračun.

U stvarnosti, „najveći financijski problem odbacivanja ruske nafte vezan je uz mađarski proračun“, rekla je Ilona Gizińska iz Centra za istočne studije, koji upozorava na golem deficit. Nema „političke volje“ da se Mađarska odrekne ruske nafte, rekla je, upravo zato što je ona i do 30 dolara po barelu jeftinija od alternativnih izvora.

Mađarsko ministarstvo vanjskih poslova odbilo je komentirati. Glasnogovornik MOL-a izjavio je da im je „glavni prioritet sigurnost opskrbe“, ali je dodao da je Hrvatska „gotovo udvostručila“ svoje tranzitne naknade krajem 2022.

Ti podaci su poslovna tajna i stoga se ne mogu provjeriti; Hrvatska odbacuje optužbe. „Tranzitne naknade su iste kao i prije,“ rekao je Šušnjar. One čine tek „2 posto“ konačne cijene nafte, dodao je, i „primjenjuju se jednako na sve partnere.“

Slično misle i drugi u EU. „Često ne dobivamo objektivan prikaz činjenica iz Mađarske“, rekao je diplomat jedne zemlje članice EU-a.

Pitanje kapaciteta

Posljednjih tjedana sukob između Mađarske i Hrvatske donekle se smirio.

„Mađarska će uvijek iskazivati Hrvatskoj povijesno poštovanje koje zaslužuje“, rekao je Orbán nakon susreta s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem. „Predani smo smanjenju napetosti.“

Ipak, dvije zemlje i dalje se spore oko tehničkog pitanja: može li naftovod Adria opskrbiti dovoljno nafte za Mađarsku.

Tijekom testiranja cjevovoda prošlog mjeseca, uvoznik MOL tvrdio je da je sustav sposoban povećati protok samo na jedan do dva sata zbog „tehničkih problema“. Hrvatski operator JANAF, djelomično u državnom vlasništvu, uzvratio je da je MOL zapravo zahtijevao smanjenje protoka.

Od tada su obje tvrtke održale nekoliko krugova razgovora o produljenju ugovora o tranzitu koji istječe krajem godine.

„Još uvijek nemamo pouzdane informacije o stanju i kapacitetu naftovoda,“ rekao je glasnogovornik MOL-a, dodajući da je tvrtka „otvorena za ponovno potvrđivanje odnosa s JANAF-om,“ ali da i dalje traži „detaljan plan održavanja“ cjevovoda.

Predsjednik Uprave JANAF-a Stjepan Adanić odbacio je optužbe. „JANAF je potpuno spreman — tehnički, organizacijski i u svakom drugom smislu — zadovoljiti ukupne godišnje potrebe MOL grupe za sirovom naftom“ u iznosu od „14,5 milijuna tona,“ rekao je.

„Činjenica je da MOL grupa ima određeni popust pri kupnji ruske nafte,“ rekao je za Politico. „U njihovom je poslovnom interesu da izuzeća od europskih sankcija ... traju što je dulje moguće.“

Sada Zagreb želi da Bruxelles pomogne u posredovanju.

Na sljedećem tehničkom testu, „tražimo prisutnost Europske komisije“ kako bi nadzirala rezultate, rekao je Šušnjar.

Europska komisija nije odgovorila na upit za komentar, no najviši dužnosnik EU-a za energiju Dan Jørgensen rekao je za Politico da je spreman djelovati kao „posrednik“ za „zemlje koje će biti najviše pogođene“ postupnim ukidanjem ruskih energenata.

Stisnuta s obje strane

Unatoč prosvjedima, Budimpešta će sada morati brzo djelovati jer se sve više nalazi u škripcu.

Orbán će idućeg tjedna otputovati u SAD kako bi pokušao ishoditi izuzeće od Trumpovih sankcija, koje stupaju na snagu 21. studenoga.

No američki političari tvrde da neće popustiti. „Mađarska,“ upozorio je senator Lindsey Graham ovaj tjedan, „ako mislite da ne pratimo vaše pokušaje da potkopate američke sankcije ruskoj nafti, varate se.“

Istodobno, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen prošlog je mjeseca najavila da će izvršno tijelo EU-a predstaviti nove carine na rusku naftu kako bi ubrzalo njezino postupno ukidanje do 2027.

„Te sankcije ... bile bi dovoljne da natjeraju Mađarsku da se odvoji od ruske sirove nafte,“ rekao je analitičar Pletser. Carine bi „učinile ruske ugljikovodike nekonkurentnima u odnosu na druge izvore,“ dodao je, ako budu provedene.

Kao rezultat toga, Budimpešta će se morati pomiriti sa Zagrebom, koji zasad ostaje otvoren za suradnju. „Hrvatska je sposobna i voljna pomoći Mađarskoj,“ rekao je Šušnjar.

No mađarski političari sada „moraju odlučiti,“ dodao je, „jesmo li članice EU-a ... ili podržavamo rusku agresiju.“